Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Bruxellesu 2. svibnja 2018. održana je rasprava o prijedlogu Europske komisije o budućem višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2021-2027. Na raspravi su sudjelovali predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker i Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger.

U prijedlogu Komisije je sve što se tijekom ranijih razgovora o EU proračunu i najavljivalo, a o čemu je zastupnica Maletić detaljno pisala u članku objavljenom u Informativnom Mjesečniku iz veljače ove godine (dostupno na linku: http://www.ivana-maletic.com/novosteu/maletic-eu-proracun-moramo-sto-usvojiti-a-kohezijska-poljoprivredna-politika-trebaju-ostati-najvaznije/ )

Predsjednik Europske komisije naglasio je kako se izlaskom Velike Britanije iz EU uplate u proračun smanjuju, međutim zbog brojnih izazova s kojima se suočavamo u svijetu koji se brzo mijenja naš odgovor mora biti veći proračun. Visina proračuna direktno je vezana uz razinu naših ambicija da odgovorimo na izazove. „Želimo fleksibilan, inovativan i moderan EU proračun, a svaki potrošeni euro u ovom proračunu dovest će do stvaranja dodane vrijednosti. Novi proračun je inovativan u strukturi, prioriteti su jednostavniji, razumljiviji i vidljiviji, postiže se sinergija. Uvode se novi instrumenti: za jačanje Europske monetarne unije i otpornosti u slučaju ekonomskih šokova kako bi se osigurale plaće i poslovi, za ekonomsku i socijalnu konvergenciju što je bio cilj Europskog fonda za strateška ulaganja, te se sredstva za investicije nastavljaju izdvajati i u novom proračunu, a 25 milijardi eura u proračunu se osigurava za Program za podršku reformama.“, rekao je tijekom izlaganja predsjednik Juncker.

Prema prijedlogu Komisije uplate država članica temeljem bruto nacionalnog proizvoda (BNP) se povećavaju na 1,114%, a novi proračun će iznositi 1,279 bilijuna eura. Uvode se i novi vlastiti prihodi od emisija CO2, plastičnog otpada koji se ne može reciklirati,  oporezivanja digitalnih aktivnosti, o čemu se još raspravlja, a iz kojih se planira osigurati 10% predloženog proračuna.

Predsjednik Juncker osvrnuo se i na važnost brzog postizanja dogovora oko budućeg proračuna i donošenja provedbene regulative istaknuvši: „Kontinuitet financiranja treba biti osiguran od prvog dana jer naša budućnost ne može čekati.“

Povjerenik za proračun i ljudske resurse Günther H. Oettinger naglasio je kako je prilikom donošenja novog višegodišnjeg okvira uzeto u obzir smanjenje uplata izlaskom Velike Britanije te potreba za osiguranjem dodatnih sredstava za nove prioritete poput obrambene politike, migracija i upravljanja vanjskom granicom, borbe protiv terorizma, jačanja jedinstvenog tržišta, pomoći u zapošljavanju i boljem obrazovanju mladih, inovacija, digitalizacije i slično.

Prema prijedlogu Komisije sredstva koja nedostaju zbog Brexita i novih prioriteta nadoknađuju se temeljem ušteda u proračunu na postojećim prioritetima, a dio temeljem novih uplata.

Povećat će se izdvajanja za istraživanje i razvoj dakle Obzor 2020 odnosno novi FP9, a za Erasmus Komisija predlaže da se udvostruči iznos te obuhvate i troškovi interrail karte – odnosno besplatne jednogodišnje karte vlakom unutar EU za svakog državljanina članice EU kad napuni 18 godina. Sredstva se žele povećati i za obranu, posebno obrambenu industriju, zaštitu vanjske granice, migracije, sigurnost i borbu protiv terorizma, te uz istraživanje i razvoj i obrazovanje mladih posebno za digitalizaciju, a dobro prema prijedlogu Komisije, prolazi i transport te energetika i zaštita okoliša za koju se sredstva povećavaju za 50%.

Komisija čitavo vrijeme najavljuje smanjenje kohezijske politike i do sad su govorili o smanjenju od 10% ipak povjerenik Oettinger danas je predstavio prijedlog smanjenja od 7%. U raspravi je izvjestitelj EPP-a za EU proračun Jan Olbryht naglasio da je naša pozicija u Parlamentu da nema smanjenja Kohezijske politike, što je zastupnica Maletić u potpunosti poticala i podržavala i u ranijim raspravama.

Ono što je za nas u RH važno je da čak ako bi i išlo smanjenje kohezijske politike naša omotnica najvjerojatnije ostaje ista jer će smanjenje biti proporcionalno razini razvijenosti, a ne linearno za sve države članice.

Komisija je predložila i smanjenje poljoprivredne politike od 5% za drugi stup odnosno ruralni razvoj, a smanjenje prvog stupa - direktnih plaćanja za 4%. Pozicija Parlamenta je i u ovom slučaju da nema smanjenja.

Zastupnica Maletić istaknula je kako je EU proračun malen da bismo financirali sve potrebe i odgovorili na sve izazove. Neophodno je povezivanje s državama članicama i sinergija s nacionalnim proračunima, te je pozvala na usmjeravanje sredstava kohezijskoj i poljoprivrednoj politici: „EU proračunom moramo podupirati politike koje jačaju solidarnost, jedinstvo, jedinstveno tržište i gospodarski rast te smanjuju razlike među državama članicama, a to su upravo kohezijska i poljoprivredna politika. Upravo zbog učinaka i rezultata ove politike ne bismo smjeli smanjivati.“ Podsjećamo da se u izvješću Europskog parlamenta i stajalištu Europske pučke stranke o budućem višegodišnjem proračunu i budućnosti kohezijske i poljoprivredne politike traži zadržavanje sredstava na istoj razini kao u tekućem razdoblju 2014.-2020.

Nakon ove prezentacije pozicije Europske komisije o budućem višegodišnjem EU proračunu rasprava će se nastaviti na Vijeću, među državama članicama, a u Parlamentu ćemo odmah napisati i službeno stajalište o ovom prijedlogu. Rasprava će se nastaviti, ali važno je da bude konstruktivna i brza kako bi se što prije moglo nastaviti s pripremama provedbenih propisa i provedbom novog proračuna koju ne smijemo odgađati u 2022.