Tema konferencije bila je „Strateško planiranje u vinskom marketingu“. Na početku uvodno su okupljene vinare pozdravili organizatorica Konferencije, voditeljica udruge Vinoljupci, Irena Lučić; prof.dr.sc.Dragan Kovačević, podpredsjednik Hrvatske gospodarske komore za poljoprivredu i turizam i doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik ministrice poljoprivrede za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište. Na konferenciji je sudjelovalo 50 sudionika, 4 panelista i 9 predavača.
Na glavnoj raspravi „Strategija vinskog marketinga u Hrvatskoj“ govorili su: doc.dr.sc. Krunoslav Karalić, pomoćnik Ministrice poljoprivrede, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK; Josip Kraljičković, pročelnik upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije i dr.sc. Žarko Stilin, prodekan za poslovnu suradnju i predstojnik katedre za marketing i komunikacije na Visokoj poslovnoj školi PAR u Rijeci.
Krunoslav Karalić je naglasio da je za brendiranje i marketing važna podjela na četiri hrvatske vinske regije: “Kroz zakon o vinu koji je stupio na snagu 1. travnja 2019. godine, napravili smo cjelovitu reformu sustava i osigurali sve pretpostavke za marketinško označavanje vina: prije svega stvorili smo financijske pretpostavke (osigurali smo 12 milijuna kuna), uspostavili smo vinske regije, a za svaku regiju predvidjeli smo osnivanje udruga i vinskih organizacija, pri čemu je Ministarstvo izvršno tijelo koje organizacijama dodjeljuje status (za status je potrebno minimalno 25 proizvođača ili 33% površina iz određene regije). Ključni je „korak“ sada na proizvođačima, da se organiziraju i ostvare ove uvjete“. – naglasio je pomoćnik ministrice. Objasnio je i koje su dvije krizne mjere donešene Nacionalnim programom pomoći sektoru vina (mjera skladištenja i mjera destilacije) i na koji način funkcioniraju. Božica Marković iz HGK je objasnila brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje kroz projekt Vina Croatia- Vina Mosaica, koji je nastao na inicijativu samih vinara. Josip Kraljičković izrazio je nezadovoljstvo suradnjom lokalne uprave s višim (državnim) institucijama. Spomenuo je projekte stvaranja županijskih marki na razini (Portugizac Plešivica, Kraljevina Zelina; vinske ceste). Žarko Stilin obradio je teme: marketing i obrazovanje, podsjetivši na (najjednostavniju) definiciju marketinga („način upravljanja poduzećem“) i manjak strategije na raznim razinama, a posebice istaknuo da mora postojati nacionalna strategija za marketing vina, „koja ne treba biti na 500 stranica, nego na 2 A4 stranice na koju će se potpisati svi oni koji je moraju provoditi“. Glede obrazovanja postavlja se pitanje, na kojoj je razini u Hrvatskoj kultura stola? (kratke isječke ovog uvodnog predavanja, organizator će objaviti uskoro na portalu „Vinoljupci“)
Temu „Vinsko tržište prije i poslije korone“ prezentirali su predavači Žarko Stilin i Nenad Trifunović. O važnosti udruživanja vinara i zajedničkom tržišnom nastupu, uz puno primjera iz prakse govorili su Nikola Benvenuti (udruga Vinistra) i Janko Kezele (udruga Škrlet), a Ivan Ćuk osvrnuo se na pravne aspekte udruživanje, brendiranja te zaštitu imena, spomenuvši kao primjer i „slučaj teran“. Temeljne smjernice izrade kvalitetnog poslovnog i marketinškog plana predstavile su predstavnice diWine Consultinga, Renata Lončarić i Tena Popović, a o stvaranju dodane vrijednosti na primjeru vina iz mora govorili su Karmela Tancabel (Iločki podrumi) i Marko Dušević (Coral wines) uz kušanje vina i piva odležana pod morem.
Tijeko stanke na konferenciji kušala su se vina vinarija Dingač-Skaramuča, Zdjelarević Wine Selection, Vuglec breg, Geržinić i Terra Madre.
Pripremio: Tomislav Radić
Foto: Julio Frangen